SVETIŠTE MAJKE BOŽJE U MARIJI BISTRICI

SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE U MARIJI BISTRICI - HRVATSKO NACIONALNO SVETIŠTE



Hrvatski narod s posebnim žarom štuje lik Majke Božje i
odavna je s ljubavlju naziva Kraljicom Hrvata. Najveće marijansko svetište u
Hrvatskoj je Marija Bistrica smještena u pitomoj dolini Hrvatskog zagorja
nadomak glavnog grada Zagreba.

Svetište Majke Božje u Bistrici u Hrvatskom zagorju ima dugu, višestoljetnu
povijest. Samo se mjesto Bistrica spominje godine 1209. kao feudalni posjed
župana Vratislava, a 1334. kao sjedište župne crkve sv. Petra i Pavla.


Hrvatski sabor 1710. godine čini zavjet da će u crkvi
Blažene Djevice Marije podići dostojan glavni oltar, a godine 1715. ispunjava
taj zavjet i daje urediti veliki glavni oltar. Crkva je proširena i 1731.
posvećena Majci Božjoj Snježnoj.





Današnja župna crkva u Mariji Bistrici građena je između
1879. godine i 1882. prema nacrtu bečkoga arhitekta Schmidta, a pod nadzorom
njegova učenika Hermana Bolléa. Djelomično je izgrađena na starim temeljima i
proširena u neorenesansnom stilu; podignute su i nove arkade, a proširen je i
novi župni dvor. Slikar Ferdo Quiquerez naslikao je 22 čudotvorna uslišanja po
zagovoru Majke Božje Bistričke, a D. Novak izradio kipove Krista raspetoga i
sv. Kristofora.





Za vrijeme gradnje uoči blagdana Uznesenja Marijina izbio je
požar u kojem je oštećena cijela unutrašnjost crkve, osim velikoga oltara i
čudesnog kipa Majke Božje. Novi je oltar posvećen 1883. godine.


Bistrička crkva 1923. godine dobiva naziv manje bazilike
(basilica minor), a dodijelio joj ga je papa Pio XI. Nadbiskup zagrebački Antun
Bauer 1935. okrunio je zlatnom krunom čudotvorni kip Majke Božje i proglasio
Majku Božju Kraljicom Hrvata uz asistenciju nadbiskupa Alojzija Stepinca. 15.
kolovoza 1971. održan je u Mariji Bistrici XIII. Internacionalni marijanski
kongres te je tom prigodom Biskupska konferencija proglasila Bistričko svetište
Nacionalnim prošteništem čitavoga hrvatskog naroda.


1971. godine održao se u Mariji Bistrici Prvi hrvatski
nacionalni marijanski kongres.
9. rujna 1984. godine održana je veličanstvena proslava završetka višegodišnjeg
slavlja – trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, tristota obljetnica našašća
čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke i Nacionalni euharistijski kongres.





Najsvečaniji dan bio je 3. X. 1998. kada je papa Ivan Pavao
II posjetio Mariju Bistricu povodom proglašenja blaženim mučenikom zagrebačkog
nadbiskupa Alojzija Stepinca.

Zavjetni kip Majke Božje

Zavjetni kip Majke Božje Bistričke datira se na kraj 15. stoljeća, a pripada nizu crnih
Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njezina tamna boja nije
izvorna. Kasnogotički drveni kip bistričke Bogorodice rad je pučkog majstora.
Izražajna moć kipa nije toliko u umjetničkome oblikovanju, koliko u samome
vjerskom i nacionalnom značenju. Kip je najprije bio smješten u prasvetištu na
Vinskom vrhu, a onda 1545. godine zakopan u župnoj crkvi u Mariji Bistrici i
otkriven 1588. godine; ponovo zaboravljen i zazidan, pronaden je drugi puta
1685. godine.

Selidba kipa,njegovo skrivanje i dva našašca budila su vjeru u njegovu čudotvornu moć.
Bistrička Gospa bila je tješiteljica kršćana za vrijeme turskih opasnosti,
pomoćnica u prvom i Drugom svjetskom ratu, i u domovinskom ratu.

Zdravlje
bolesnih, utočište grješnika, utjeho žalosnih, pomoćnice kršćana, Majko Božja
Bistrička, moli Boga za nas!