Svetište Majke Božje od Staroga grada
( Stomorina Paška )
Pag (Pagus, Cissa, Kissa) je glavno mjesto istoimenog otoka. Župni zaštitnik je sv. Juraj, mučenik. U rimsko doba spominje ga Plinije Stariji, a u 10. st. car Konstantin Porfirogenet. Odmah po svom doseljenju nastanjuju ga Hrvati i u darovnici kralja Petra Krešimira IV. iz 1069. spominje se kao Villa Pagis. Krajem 12. st. vodeću ulogu otoka preuzima Pag koji se nalazio na mjestu sadašnjega Staroga grada. Kralj Bela IV. proglasio ga je 1244. godine slobodnim kraljevskim gradom.
Budući da je Stari grad u 14. st. više puta bio napadan i rušen od Zadrana, Pažani su zbog obrambenih razloga 1443. počeli graditi novo naselje koje se nalazi na današnjem mjestu. Od tada se to starije naselje zove Stari grad. U velikoj procesiji, noseći sa sobom čudotvorni Križ, Pažani su se, 18. Rujna 1474. godine, preselili u novi grad.
Stari grad danas je bogato arheološko nalazište i svetište. U Starom gradu jedino se sačuvalo svetište Gospe od Staroga grada ili kako Pažani radije kažu svetište Majke Božje od Staroga grada. Svetište je udaljeno dva kilometra od današnjeg Paga. To je crkva sv.Marije iz 14. st., trobrodna bazilika s romaničkim pročeljem, trokutnim zabatom, s trima polukružnim apsidama, rozetom, gotičkim portalom i zvonikom.
Unutrašnjost svetišta resi barokni drveni oltar iz 16. st. i na njemu stari zavjetni drveni gotički kip Majke Božje. Gospa sjedi na prijestolju i desnom rukom podržava svoje Dijete. Pobožni je narod veoma štuje i na blagdan Velike Gospe svečano u precesiju prenosi u zbornu crkvu pašku. U njoj Gospin kip ostaje do blagdana Male Gospe kad je pobožni štovatelji prate do Njezina svetišta u Starome gradu. Paška se Gospa posebno štuje u gradu i okolici od 1885. godine kad je Grad po Njezinom zagovoru čudesno oslobođen od kolere koja je tada harala po čitavoj južnoj Hrvatskoj. Naime u Pagu se od 1852. do 1885. godine u intervalima pojavio trbušni tifus, kolera. Bila je epidemija. Tada su groblja iseljena iz grada i iz crkava. Procesija je nastala spontano, Pažani su vapeći i moleći uzeli kip Majke Božje i donjeli ga u Pag. Procesiju je predvodio tadašnji paški župnik don. Šime Meštrović (1813.-1867.). Zadnje žrtve epidemije pokopane su na dan sv. Roka 16.kolovoza. Taj čudotvorni prestanak epidemije Pažani su pripisivali zagovoru Majke Božje. Tada su se Pažani zavjetovali da će svake godine za blagdan Velike Gospe donositi kip u Pag, i da će se 22 dana u Zbornoj crkvi moliti krunica. Tako je ostalo do danas.
By aurelije at 2012-01-12
U Pagu se ovaj blagdan Velike Gospe naziva još i Stomorina. Značenje tog naziva ima više tumačenja. Po religijskim tumačenjima govori se da ono dolazi od latinske riječi „Sancta Maria“, što znači sveta Marija. Drugo tumačenje navodi da je ta riječ proizašla iz činjenice kako je u to vrijeme umiralo puno ljudi, ili kako se navodi „sto ljudi umiraše“. Pa je iz toga nastala riječ Stomorina koja označava sto mrtvih. Jedan paški pjesnik ovako je spjevao taj događaj:
Tad im Gospe usliši molenja
Bože mili velikog znamenja
Taj dan isti već bolest pristade
Nitko više tad metav ne pade
Treba reći da je Stomorina najveći blagdan koga Pažani slave. Vjernici sa cijelog otoka dolaze u Pag na taj Blagdan. Velik dio njih pješaći noć prije iz svojih mjesta do Svetišta, i mole se Majci Božjoj.
( Stomorina Paška )
Pag (Pagus, Cissa, Kissa) je glavno mjesto istoimenog otoka. Župni zaštitnik je sv. Juraj, mučenik. U rimsko doba spominje ga Plinije Stariji, a u 10. st. car Konstantin Porfirogenet. Odmah po svom doseljenju nastanjuju ga Hrvati i u darovnici kralja Petra Krešimira IV. iz 1069. spominje se kao Villa Pagis. Krajem 12. st. vodeću ulogu otoka preuzima Pag koji se nalazio na mjestu sadašnjega Staroga grada. Kralj Bela IV. proglasio ga je 1244. godine slobodnim kraljevskim gradom.
Budući da je Stari grad u 14. st. više puta bio napadan i rušen od Zadrana, Pažani su zbog obrambenih razloga 1443. počeli graditi novo naselje koje se nalazi na današnjem mjestu. Od tada se to starije naselje zove Stari grad. U velikoj procesiji, noseći sa sobom čudotvorni Križ, Pažani su se, 18. Rujna 1474. godine, preselili u novi grad.
Stari grad danas je bogato arheološko nalazište i svetište. U Starom gradu jedino se sačuvalo svetište Gospe od Staroga grada ili kako Pažani radije kažu svetište Majke Božje od Staroga grada. Svetište je udaljeno dva kilometra od današnjeg Paga. To je crkva sv.Marije iz 14. st., trobrodna bazilika s romaničkim pročeljem, trokutnim zabatom, s trima polukružnim apsidama, rozetom, gotičkim portalom i zvonikom.
Unutrašnjost svetišta resi barokni drveni oltar iz 16. st. i na njemu stari zavjetni drveni gotički kip Majke Božje. Gospa sjedi na prijestolju i desnom rukom podržava svoje Dijete. Pobožni je narod veoma štuje i na blagdan Velike Gospe svečano u precesiju prenosi u zbornu crkvu pašku. U njoj Gospin kip ostaje do blagdana Male Gospe kad je pobožni štovatelji prate do Njezina svetišta u Starome gradu. Paška se Gospa posebno štuje u gradu i okolici od 1885. godine kad je Grad po Njezinom zagovoru čudesno oslobođen od kolere koja je tada harala po čitavoj južnoj Hrvatskoj. Naime u Pagu se od 1852. do 1885. godine u intervalima pojavio trbušni tifus, kolera. Bila je epidemija. Tada su groblja iseljena iz grada i iz crkava. Procesija je nastala spontano, Pažani su vapeći i moleći uzeli kip Majke Božje i donjeli ga u Pag. Procesiju je predvodio tadašnji paški župnik don. Šime Meštrović (1813.-1867.). Zadnje žrtve epidemije pokopane su na dan sv. Roka 16.kolovoza. Taj čudotvorni prestanak epidemije Pažani su pripisivali zagovoru Majke Božje. Tada su se Pažani zavjetovali da će svake godine za blagdan Velike Gospe donositi kip u Pag, i da će se 22 dana u Zbornoj crkvi moliti krunica. Tako je ostalo do danas.
By aurelije at 2012-01-12
U Pagu se ovaj blagdan Velike Gospe naziva još i Stomorina. Značenje tog naziva ima više tumačenja. Po religijskim tumačenjima govori se da ono dolazi od latinske riječi „Sancta Maria“, što znači sveta Marija. Drugo tumačenje navodi da je ta riječ proizašla iz činjenice kako je u to vrijeme umiralo puno ljudi, ili kako se navodi „sto ljudi umiraše“. Pa je iz toga nastala riječ Stomorina koja označava sto mrtvih. Jedan paški pjesnik ovako je spjevao taj događaj:
Tad im Gospe usliši molenja
Bože mili velikog znamenja
Taj dan isti već bolest pristade
Nitko više tad metav ne pade
Treba reći da je Stomorina najveći blagdan koga Pažani slave. Vjernici sa cijelog otoka dolaze u Pag na taj Blagdan. Velik dio njih pješaći noć prije iz svojih mjesta do Svetišta, i mole se Majci Božjoj.