DEVETNICA U ČAST BLAŽENOM IVANU MERZU od 01.svibnja do 09.svibnja

DEVETNICA U ČAST BLAŽENOM IVANU MERZU


Uvodna molitva

Gospodine Bože, započinjemo devetnicu u čast tvoga vjernog sluge, blaženog
Ivana Merza koji je tebe proslavio na zemlji i u kojem si se ti divno
proslavio. U njemu si nam darovao divan primjer svetosti i potičeš nas da
idemo njegovim putem vjernosti života po svetom Evanđelju. Po njegovu
zagovoru udijeli nam svima potrebne milosti u vršenju naših staleških
dužnosti, te da i mi poput blaženog Ivana ostvarimo svetost kršćanskoga
života i tako te proslavimo ovdje na zemlji. Po Kristu Gospodinu našemu.
Amen.




1. DAN

ŽIVOT – SMRT – PROLAZNOST – VJEČNOST


Blaženi Ivane, razmišljajući o tajni života i smrti još kao mladić brzo
si uočio prolaznost svega zemaljskoga. Misao na vječnost stalno je bila
nazočna u tvome duhu. Boravkom na bojištu, svakodnevno suočen s trpljenjem
i smrću, te prosvijetljen milošću Božjom potpuno si promijenio svoj pogled
na svijet. Jedine zadovoljavajuće odgovore na sva temeljna životna pitanja
našao si u kršćanskoj vjeri. Vođen milošću Božjom ostavio si nam o tome
misli koje su i danas aktualne. Slušamo te kako nam i danas govoriš kroz
svoje izreke:


Misli bl. Ivana o prolaznosti života i o vječnosti:

– Ovaj je život samo kratka priprava za vječnost.
– Trebamo nastojati zasladiti i ovo kratko doba života asketskim životom.
– Osjećam kako je ovaj život samo prolazna faza u onaj trajni.
– Bol, patnja, pogled na tolike tisuće iznakaženih, mrtvih i ispaćenih
ljudi pere sa čovjeka sve prolazno i velikom mu energijom sugerira smisao
života.
– Najvažnije je pitanje za čovjeka problem smrti.
– Život nije uživanje, nego žrtva.
– Čovjek je ovdje samo putnik, njegovo pravo određenje nije na toj zemlji,
on je izabran za nešto više.
– U ovome leži filozofija sreće: valja postaviti težište svih naših želja u
onaj svijet.
– Treba sve sile ovoga života usredotočiti prema životu koji slijedi nakon
boravka na zemlji.
– Upotrijebimo sve naše energije da spasimo svoje duše i što više duša
naših bližnjih.
(Ostale misli bl. Ivana Merza o istoj temi vidi u Dodatku na kraju
Devetnice.)

Pomolimo se!
Gospodine Bože, Ti si svoga slugu blaženog Ivana prosvijetlio da shvati
smisao života i nađe odgovore na sva pitanja u svjetlu kršćanske vjere.
Nakon mnogih razmišljanja blaženi je Ivan razumio da je ovaj zemaljski
život samo priprema za onaj drugi nebeski u koji je on već ušao. Po njegovu
zagovoru molimo te da i nama udijeliš milost prosvijetljenog gledanja na
ovozemaljski život, da budemo svjesni njegove prolaznosti i da ga što bolje
iskoristimo za vječnost. Daj da nas ništa ne odvrati od vječnog života
prema kojemu putujemo, a u koji je već ušao tvoj sluga blaženi Ivan. To te
molimo po Kristu Gospodinu našemu. Amen.


DODATNA MOLITVA ZA SVE DANE U DEVETNICI
Ako se devetnica moli da se isprosi milost po zagovoru bl. Ivana treba
svakoga dana dodati još i ovu molitvu:

Oče nebeski, u blaženom Ivanu Merzu dao si nam divan
uzor kršćanskih vrlina. Svojim svetim životom on nam je pokazao kako se uz
pomoć Tvoje milosti i u laičkom staležu može postići svetost života. Pomozi
nam da ohrabreni njegovom ljubavlju prema Kristu i Crkvi idemo putem
svetosti i nasljedujemo njegovu apostolsku revnost u širenju Tvoga
Kraljevstva. Po njegovu zagovoru udijeli mi posebnu milost za koju te sada
molim... ako je to na korist mome vječnom spasenju, a Tebi na slavu. Po
Kristu Gospodinu našemu. Amen. Slava Ocu...

(Mogu se dodati još i Litanije bl. Ivana Merza.)


2. DAN



BOG I RELIGIJA

Blaženi Ivane, odgajan si u liberalnoj sredini i tek pod konac gimnazije
počeo si ozbiljnije razmišljati o religioznim temama. Promatrao si stvoreni
svijet oko sebe, napose svemir i zaključuješ na postojanje Stvoritelja koji
svime upravlja. Kroz osobno razmišljanje, kroz promatranje prirode i kroz
umjetnost dolazio si do spoznaje prave religije i njezine vrijednosti za
tvoj život. Pravu si religiju postupno pronašao jedino u katoličkoj vjeri
kojoj ćeš potom posvetiti cijeli svoj život. Ostavio si nam divne misli o
svome usponu prema Bogu koji te je sve više prosvjetljivao i privlačio
svojom milošću, a ti si mu se spremno odazivao. Iz tvojih misli naziremo
svjetlo Božje milosti koja je rasvjetljavala Tvoj um:



Misli bl. Ivana Merzu o Bogu
– Sve divote svijeta, sva priroda, dovode do spoznaje da je to sve od
neizmjernog Duha, od Ideala čovječanstva, od Istine, Dobrote i Ljepote.
– Ja vjerujem u Gospoda Boga svemogućega, vjerujem da je On savršen Duh u
slobodi volje i veličini.
– Bože, koliko Te ljubim, koliko Ti zahvaljujem što mi sada napunjaš dušu
čudnom, punom slašću. Kako se moja duša diže, kako leti k Tebi, htjela bi
da nadčovječnom snagom razbije ova prsa i ode gore da se vječno s Tobom
sjedini.
– Najbolja upotreba vremena jest kontemplacija o Bogu i o objavljenim
istinama.
– Apsolutno je zadovoljstvo samo u Bogu.
– Postoji jedan Bog koji neprestano djeluje na ljudske duše.
– Čovjek, koji je gospodar sve prirode, ima pravo da mu sva priroda služi,
ali ima i dužnost da kao Gospodaru svega u ime cijele prirode daje Bogu
čast i slavu.

(Ostale misli bl. Ivana Merza o istoj temi vidi u
Dodatku na kraju Devetnice.)


Pomolimo se:
Gospodine Bože, tvoj je sluga, blaženi Ivan, rasvijetljen i vođen tvojom
milošću pronašao put do tebe. Objavio si mu se u ljepotama stvorenoga
svijeta, u veličajnosti svemira, i u nutrini srca koje teži tebi, svome
izvoru. Ti si ga k sebi privlačio, a on se spremno odazivao poticajima
tvoga Duha. Udijeli po njegovu zagovoru i nama milost da se uvijek
odazivamo tvojim poticajima, da te otkrivamo i pronalazimo u stvorenim
stvarima i preko njih da se uspinjemo prema tebi, te se zajedno s blaženim
Ivanom i mi s tobom vječno sjedinimo. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
Slava Ocu …

(Ako se devetnica moli da se isprosi milost po
zagovoru bl. Ivana treba izmoliti svakoga dana dodatnu molitvu od prvoga
dana. Mogu se dodati još i litanije bl. Ivana Merza.)
3. DAN

ISUS KRIST I LJUBAV NJEGOVA SRCA
U EUHARISTIJI

Blaženi Ivane, središte tvoga kršćanskog života bio je naš Spasitelj
Isus Krist. Njega si susretao najprije kao kozmičkog vladara svemira, zatim
nazočnog u liturgiji Crkve i crkvenoj hijerarhiji, a napose si ga gledao u
rimskom biskupu – Papi; prepoznavao si ga u bližnjemu, a Kristovu ljubav
posebno si štovao i u nju se pouzdavao pod znakom njegova Presvetog Srca.
Najvažnije mjesto tvoga susreta sa Spasiteljem bila je presveta Euharistija
koja je postala središte tvoga duhovnog života. Još od svojih studentskih
dana svakodnevno si prisustvovao svetoj misi i primao svetu Pričest. Isus
nazočan u Euharistiji davao ti je nadahnuće i snagu za tvoje brojne
apostolske pothvate. Svakodnevno si adorirao, a ljubav prema Euharistijskom
Isusu svesrdno si širio među mlade. Osobno si se posvetio Srcu Isusovu. Sve
što si činio, radio si “na slavu Presvetog Srca Isusova” (D, 21.1.1928.).
Božanska Providnost nagradila je tvoje pouzdanje u Srce Isusovo i na
vidljiv način: tvoje tijelo očekuje uskrsnuće pod svodovima Bazilike Srca
Isusova u Zagrebu koja je bila mjesto tvoga posvećenja i uspona prema Bogu.
Slušamo tvoje pobudne misli koje si nam ostavio o našem Spasitelju:




Misli bl. Ivana Merza o Isusu Kristu i Euharistiji

– Krist je došao na svijet da posveti svu prirodu, svakoga čovjeka i svaku
narodnost.
– Pričest je izvor života.
– Svatko znade kako blizina Euharistije krijepi.
– Ne zaboravimo na Kristovu neizmjernu ljubav i posvetimo veću pažnju maloj
bijeloj Hostijici, koja osamljena na nas čeka u studenim crkvicama.
– U sv. Pričesti gdje se vaše tijelo i vaša duša ujedinjuje sa samim
Božanstvom, treba biti vrhunac vašega života;
– Sjedinjujući se s Kristom u sv. Pričesti već se na zemlji ispunjava vaša
zadnja svrha i postajete dionicima same biti Božje.
– Euharistija nas vodi k vrhuncu kršćanske savršenosti, pravog unutarnjeg
života.
– Euharistija je naša prva radost na zemlji; po njoj već postajemo
dionicima buduće nebeske slave.
– U svetoj Pričesti duša slavi svoje trijumfe, postaje slična svome
božanskom Zaručniku, postaje božanska, postaje dionicom neizmjernosti i
vječnosti.
– Srce Isusovo, Tebi posvećujem svoj život: ako je na Tvoju slavu da trpim
i tako dođem k Tebi, neka bude Tvoja volja.
– Presveto Srce Isusovo je najjači faktor za rekristijanizaciju društva.

– Očekujem milosrđe Gospodinovo i nepodijeljeno, potpuno, vječno
posjedovanje Presvetog Srca Isusova.
– (Iz Testamenta)

(Ostale misli bl. Ivana Merza o istoj temi vidi u
Dodatku na kraju Devetnice.)



Pomolimo se!
Gospodine Isuse, ti si blaženom Ivanu otkrio sebe i bogatstvo svoga
božanskog života u svome presvetom Srcu koje je on veoma štovao i ljubio; u
tebi je našao središte svoga života. Obdario si ga posebnim nadnaravnim
darom razumijevanja i duboke vjere u presveti sakramenat Euharistije. Svim
svojim bićem on je duboko štovao ovo otajstvo tvoje ljubavi primajući ga
svakodnevno u svoje srce i često mu se klanjao u pohodima crkvama. Po
njegovu zagovoru udijeli i nama spoznanje ljubavi tvoga Presvetog Srca da
ti i mi možemo u poniznosti služiti, otkrivati ljubav tvoga srca drugima i
tako širiti tvoju slavu privodeći bližnje vječnom spasenju. Daj da nam
presveta Euhristija postane središtem našega duhovnog života odakle ćemo
crpsti snagu za svoje posvećenje i za svoju ljubav prema bližnjemu. Po
Kristu Gospodinu našemu. Amen. Slava Ocu …

(Ako se devetnica moli da se isprosi milost po
zagovoru bl. Ivana treba izmoliti svakoga dana dodatnu molitvu od prvoga
dana. Mogu se dodati još i Litanije bl. Ivana Merza.)

4. DAN

BLAŽENA DJEVICA MARIJA

Blaženi Ivane, tebe je posebno resila duboka pobožnost prema Blaženoj
Djevici Mariji. Već kao mladić utjecao si se Blaženoj Gospi da ti pomaže u
borbi protiv grijeha i da ti čuva čistoću duše. Njoj u čast položio si
zavjet čistoće, a Ona ti je pomogla da si ga mogao savjesno obdržavati na
udivljenje svih koji su te poznavali i divili se djevičanskom sjaju tvoje
duše. Pobožnost prema Mariji napose si produbio u Lurdu gdje si zavolio
krunicu, koja ti je uz Euharistiju postala najvjernijim prijateljem do
groba, te si je svakodnevno molio. Bio si veliki promicatelj štovanja
Lurdske Gospe, kojoj si posvetio brojna predavanja i pisane tekstove. Često
si javno isticao ulogu Blažene Djevice Marije za duhovni život svakog
vjernika pa si nam tako o Blaženoj Gospi ostavio poticajne misli i svoje
iskrene molitve za pomoć:



Misli bl. Ivana o Blaženoj Djevici Mariji

– Majko moja dobra, Najveća, molim Te, napuni moju dušu lijepim
osjećajima i plemenitim mislima, uvijek mi označi pravi put, pa makar mi i
bilo teško slijediti ga.
– Moja molitva sada ide Neoskvrnjenoj: neka me u ovom gradu Beču prati na
svakom koraku. Svaki moj hod i korak neka bude usmjeren lijepom.
– Majko vječna, Ti koja si utjelovljenje poezije, svega lijepog i vječnog,
daj da i dalje mogu primati darove ljepote!
– Svećenik koji nam dijeli Euharistiju, zapravo nadomješta Blaženu Djevicu
Mariju koja nam daje puninu svoga vlastitog unutarnjeg života, koja nam
daje samog Boga, Isusa Krista euharistijskoga.
– Ako mi Blažena Djevica Marija i nije posve izliječila oči - tako da s
dosta poteškoća čitam - to sam u Lurdu zavolio krunicu, koja će mi biti uz
sv. Euharistiju najvjerniji prijatelj do groba.
– Kada vam bude u životu teško i kada vas snađu nevolje, uzmite Gospinu
krunicu i ona će vas utješiti i dati vam snage da sve mirno snosite s
potpunim predanjem u Volju Božju.
– Molimo se Mariji bez prestanka da puni svete radosti jednom preminemo u
njezinu nježnom zagrljaju i na Srcu Isusovu.

(Ostale misli bl. Ivana Merza o istoj temi vidi u
Dodatku na kraju Devetnice.)


Pomolimo se!
Gospodine Isuse, blaženi je Ivan posebno štovao tvoju i našu nebesku Majku
Mariju, njoj se utjecao napose u napastima protiv svete čistoće,
svakodnevno je častio molitvom svete krunice, širio je njezinu slavu i
branio je kad su omalovažavali njezinu majčinsku brigu za spasenje naših
duša koju je pokazivala kad se u Lurdu pojavljivala. Molimo te da po
njegovu zagovoru i mi tako štujemo tvoju presvetu Majku, te nam ona bude
zaštitnica čistoće naših duša i utjeha u posljednjim časovima života. Amen.
Slava Ocu …

(Ako se devetnica moli da se isprosi milost po
zagovoru bl. Ivana treba izmoliti svakoga dana dodatnu molitvu od prvoga
dana. Mogu se dodati još i Litanije bl. Ivana Merza.)


5. DAN


CRKVA – MISTIČNO TIJELO KRISTOVO


Blaženi Ivane, prosvijetljen milošću Božjom Ti si poput svetoga Pavla
duboko shvatio otajstvo Crkve kao Mističnog Tijela Kristova. U Crkvi si
vidio i nalazio prisutnog Krista. Kad su te jednom zapitali zašto ljubiš
Katoličku Crkvu odgovorio si: »Jer u njoj vidim jasnu sliku preljubljenog
Spasitelja i Boga Isusa sa svim njegovim savršenstvima, a u Svetom Ocu Papi
pod prilikama čovjeka, vidim Boga svoga i Gospoda svog.« Ta tvoja ljubav
prema Crkvi bila je tvoje glavno obilježje kao zreloga katoličkog
intelektualca i najjača ideja u tvome liku. Ona je poprimila sasvim
konkretni oblik u tvojoj velikoj odanosti i poštovanju prema rimskom
biskupu - papi, Petrovu nasljedniku na zemlji, te prema ostalim članovima
crkvene hijerarhije. Njegove si enciklike, govore, riječi i poruke marljivo
proučavao i širio drugima, napose među mladima. Sve što si o Crkvi napisao
proviralo je iz tvoga dubokoga iskustva. Premda nisi bio svećenik, bio si
stup Crkvi Božjoj, kako su za tebe govorili. Iz tvoje velike ljubavi prema
Crkvi slijedio je tvoj nesebični apostolski angažman da sve ljude privučeš
što bliže u krilo jedne svete katoličke i apostolske Crkve. Tvoje misli o
svetoj Crkvi i Svetom Ocu pune su duboke vjere i zanosa:


Misli blaženog Ivana Merza o Crkvi

– Najveća stvar, koja postoji na svijetu jest sv. Crkva; najveća stvar u
Crkvi jest Misa, a u Misi pretvorba.
– Crkva je vrhunac i središte kulture i cijelog čovječanstva.
– Središte svega neka bude naš Gospodin Isus, koji je u Crkvi, svome živom
tijelu, posvetio cijelu prirodu i djelovanje čovječanstva.
– Crkva je velebni odraz samog neizmjernog Krista.
– Papa je vidljivi i živi Krist na zemlji među ljudima, zaručnik sveopće
Crkve.
– Papinstvo je podloga i nepomična pećina na kojoj je sazdana sva Crkva i
proteže se otajstveno na sve biskupije svijeta.
– Jedna je od bitnih karakteristika svakog rimskog katolika da ljubi Svetog
Oca Papu i da sve svoje misli i djela ravna prema njegovim odredbama i
željama.
– Zgrada našeg duhovnog života, našeg vjerskog znanja i naših djelatnosti,
mora se podići na nepokolebljivoj podlozi istina što ih papinstvo
neprevarljivo naučava. Papinstvo je pećina i podloga duhovnom životu svakog
vjernika.
– U Rimu se osjeća da su svi narodi samo braća i sestre u zajedničkoj
obitelji i svetoj Crkvi, koje je otac i poglavar vječni Namjesnik Božji,
biskup rimski.

(Ostale misli bl. Ivana Merza o istoj temi vidi u
Dodatku na kraju Devetnice.)



Pomolimo se!
Gospodine, svome sluzi blaženom Ivanu dao si duboku spoznaju otajstva svete
Crkve kojoj je on posvetio svoje biće i ljubav svoga srca; u njoj je gledao
nazočnog Krista Spasitelja i želio je što više duša privući u njezino
okrilje. Gajio je osobitu ljubav prema Svetom Ocu i širio je njegovo
štovanje među mladima i u katoličkoj javnosti. Molimo te da po njegovu
zagovoru i mi ljubimo svetu Crkvu, nju branimo, njoj služimo, njezine
pastire slušamo i slijedimo, poput blaženog Ivana svaku Papinu riječ
pažljivo čitamo i njegovo učenje u djelo sprovodimo pridonoseći tako
širenju tvoga Kraljevstva na zemlji. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
Slava Ocu …

(Ako se devetnica moli da se isprosi milost po
zagovoru bl. Ivana treba izmoliti svakoga dana dodatnu molitvu od prvoga
dana. Mogu se dodati još i Litanije bl. Ivana Merza.)
6. DAN

VRHUNAC MOLITVENOG ŽIVOTA U LITURGIJI

Blaženi Ivane, svojim svetim životom ti si nam ostavio divan primjer
čovjeka molitve. Po ustrajnoj molitvi bio si potpuno uronjen u Boga. Čak si
četiri sata dnevno posvećivao molitvi u raznim oblicima: sv. misa,
časoslov, krunica, adoracija, križni put. No srce i središte tvoga duhovnog
i molitvenog života bila je sveta liturgija - službeno bogoslužje Katoličke
Crkve. Iz njezina središta - sv. Euharistije, ti si dnevno crpio milosnu
snagu za uspon prema svetosti i nadahnuća za svoj apostolski rad. Svjestan
koliko je velika vrijednost svetog bogoslužja za pravi kršćanski život
riječju i perom oduševljavao si i mlade i odrasle za svetu liturgiju te si
tako postao i jednim od prvaka liturgijske obnove. Tvoje divne misli o
liturgiji otkrivaju nam svetište tvoje duše uronjene u nadnaravni svijet,
koja je težila pjevati već ovdje na zemlji neprestanu hvalu Bogu, koju ti
sada s korovima anđeoskim pjevaš u vječnosti:


Misli bl. Ivana Merza o molitvi i liturgiji
– Naš duh teži za savršenim, velikim Duhom. U molitvi se s Njim
razgovara i On mu tako čudnovato fino odgovara da čovjek misli te diše zrak
visina.
– U liturgiji čovjek na najsavršeniji način odaje Bogu onu čast koja mu
pripada.
– Liturgija je službena molitva Crkve, službena molitva Zaručnice Kristove,
razgovor između Zaručnice i božanskog Zaručnika.
– Kao što je prema sv. Ivanu Jaganjac središte neba, tako se isto sveta
liturgija kreće oko presvete Hostije - oko samoga Isusa Krista.
– Sveta Liturgija je najbolji vod, koji nam otkriva na vrlo pedagoški način
tijekom jedne crkvene godine sve pojedinosti iz života našega Spasitelja.
– Po liturgijskom razmatranju svaki katolik postaje velik i univerzalan i
počinje osjećati što osjeća sama Crkva.
– Na temelju se liturgije svaka pojedina duša odgaja.
– Liturgija je pedagogija u pravom smislu riječi, jer pomoću nje vjernik u
svojoj duši proživljava sve faze vječnog Kristova života.
– Vjernik, koji se moli liturgijski, pridružuje se korovima anđeoskim, koji
neprestano hvale Tvorca i čovjek se zapravo na taj način već na ovoj zemlji
počinje vježbati u onoj službi koju će pun radosti i ushićenja obavljati u
vječnosti.
– Sveta liturgija je jedno od najmoćnijih sredstava sveopćeg mira.

(Ostale misli bl. Ivana Merza o istoj temi vidi u
Dodatku na kraju Devetnice.)



Pomolimo se!
Gospodine Bože, tvoj je sluga blaženi Ivan bio duboko s tobom sjedinjen po
svakodnevnoj molitvi. Neprestano je uzdizao svoj um i srce prema tebi koji
si ga privlačio. Dao si mu veliku milost da je shvatio vrijednost i potrebu
svete liturgije za pravi kršćanski život i za naše osobno posvećenje. Daj
da i mi budemo vjerni našim molitvenim dužnostima. Daj nam jakosti po
zagovoru blaženog Ivana da nadvladamo mlitavost i mlakost te posvećujemo
potrebno vrijeme molitvi koja nas s tobom sjedinjuje. Udijeli nam milost da
u svetoj liturgiji po zagovoru blaženog Ivana i mi nalazimo izvor
duhovnosti i osobnog posvećenja i da se tako već sada na zemlji
pridružujemo korovima anđeoskim u pjevanju tvoje hvale. Po Kristu Gospodinu
našemu. Amen. Slava Ocu …

(Ako se devetnica moli da se isprosi milost po
zagovoru bl. Ivana treba izmoliti svakoga dana dodatnu molitvu od prvoga
dana. Mogu se dodati još i Litanije bl. Ivana Merza.)


7. DAN


BORBA TIJELA I DUHA PROTIV GRIJEHA,
NASTOJANJE ZA MORALNIM USAVRŠAVANJEM

Blaženi Ivane, od svoje mladosti osjećao si u svome biću kako piše sv.
Pavao: zakon duha i zakon tijela koji vojuju jedan protiv drugoga (usp.
Rim, 7, 21-23). Osjećao si težnju za moralnim savršenstvom, za kršćanskom
svetošću, a s druge strane uviđao si svoju slabost i ograničenost da
ostvariš te ideale. Rasvijetljen Božjom milošću postao si svjestan da je
kršćansku svetost moguće ostvariti samo kroz intenzivni duhovni život koji
uključuje molitvu, primanje sv. sakramenata ispovijedi i pričesti, čitanje
sv. Pisma i duhovnih knjiga, osobnu askezu i svladavanje svojih nagnuća.
Stoga si ozbiljno upotrebljavao sva sredstva što su ti ih Crkva i učitelji
kršćanske duhovnosti davali da ostvariš cilj i načiniš od svoje duše remek-djelo.
Ostavio si nam lijepe misli o svome duhovnom životu, i nisi se ustručavao
zapisati i svoje slabosti, borbe i kolebanja; time si nas ohrabrio i
pokazao da je moguće svladati tijelo i njegova nagnuća, steći kršćanske
kreposti i slijediti Isusa i tako stići do svetosti. Tvoje misli koje si
nam zapisao sve nas u tome smislu ohrabruju:


Misli bl. Ivana Merza o borbi protiv grijeha i
moralnih slabosti

– Budući da je grijeh najveće zlo, zapravo jedino zlo, jer nas lišava
jedinoga dobra - Boga, slijedi da grijeh valja najviše mrziti i svim se
sredstvima protiv njega boriti.
– Što god radili, sva djela moraju ići za tim da se u svijetu čini što
manje grijeha i što više zaslužnih djela.
– Tko vojuje u redovima Crkve, ima samo jednog neprijatelja - grijeh, sve
su ostalo indiferentne stvari, kojima se valja služiti za pobijanje grijeha
i promicanje spasa duša.
– Nije dosta samo vjerovati. Naša vjera mora biti sistem, mora biti putokaz
života, da ne radimo protiv principa pravednosti i vječnosti.
– Biti praktičnim katolikom mora biti moja svrha.
– U našem je tijelu zakon, sasvim drugačiji od onoga koji je u našoj duši.

– Napasti navale užasno, no molitva me diže. U svetinji nad svetinjama u
srcu mom, nepokolebiva je vjera.
– Treba krvave borbe da se ne potone u običnom svijetu.
– Poniznost, samozataja, šutnja i dobra djela - jedina su realna sada i
nakon smrti.
– Težit ću za svetošću, za ujedinjenjem s Gospodinom Bogom i molit ću ga da
mi dade otporne snage u životnoj borbi i energije u stvaranju.
– Dva sakramenta - sv. ispovijed i sv. Pričest, izvor su stalne i uspješne
reforme nutarnjeg života svakog katolika.
– Bog hoće da vodi ljude pomoću ljudi. Ispovjednik od Boga dobiva posebne
milosti da nam pokaže volju Božju.

(Ostale misli bl. Ivana Merza o istoj temi vidi u
Dodatku na kraju Devetnice.)


Pomolimo se!
Nebeski Oče, ti si blaženog Ivana poticao na vođenje duhovnog života. On se
spremno odazivao tvojim poticajima i marno je prihvaćao sva sredstva što mu
ih je Crkva davala da bi tebi u svojoj duši načinio dostojno boravište, da
bi se iznutra izgrađivao i živio potpunim životom milosti. Dao si mu
nutarnje svjetlo te je shvatio svoje slabosti, i snagu da se protiv njih
bori; tako je izgrađivao svoj karakter i uspinjao se putem svetosti. S
tvojom milošću pobjeđivao je u napastima i stvarao je od svoje duše remek-djelo.
Molimo te daj i nama, po njegovu zagovoru, snagu da svladamo slabosti svoga
tijela i duha, i da se, vođeni njegovim primjerom i nebeskom pomoću,
uzdižemo putem svetosti. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen. Slava Ocu …

(Ako se devetnica moli da se isprosi milost po
zagovoru bl. Ivana treba izmoliti svakoga dana dodatnu molitvu od prvoga
dana. Mogu se dodati još i Litanije bl. Ivana Merza.)

8. DAN

LJUBAV PREMA BLIŽNJEMU KROZ KRŠĆANSKI APOSTOLAT
I SURADNJA S KRISTOM U ŠIRENJU BOŽJEGA KRALJEVSTVA

Blaženi Ivane, tvoja ljubav prema Bogu bila je usko povezana s tvojom
ljubavlju prema bližnjemu gdje je dobila svoju najjasniju potvrdu i
očitovanje. Ona se najviše očitovala u tvome apostolskom radu da se vijest
o Isusu Kristu i kršćanska vjera prošire, da se ljudi usreće njegovom
istinom i uđu u njegovo kraljevstvo. Spoznatu istinu da je u Isusu Kristu
ostvarenje svih naših želja i težnji širio si posvuda u svojoj okolini, a
napose među mladima. Gotovo da nije bilo područja ljudskog života gdje nisi
bio apostolski nazočan, bilo svojom riječju ili perom, ili osobnim
zalaganjem. Glavno područje tvoga apostolata bili su mladi kojima si
posvetio svoj profesionalni rad i svoje slobodno vrijeme. Želio si ih
najprije izgraditi u prave kršćane, a onda ih učiniti Kristovim apostolima.
Ostavio si nam divnih misli o svome apostolatu i potrebi rada za spašavanje
duša i širenje Božjega Kraljevstva među ljudima:


Misli bl. Ivana Merza o ljubavi k bližnjemu i o
apostolatu

– Dan što ga čovjek posveti drugome nije nipošto gubitak već dobitak. Dani
u kojima ne učinimo ništa za druge, već samo za se, to su izgubljeni dani.

– Učiniti djelo ljubavi čovjeku koji trpi temelj je svakog duševnog života.

– Mladi naraštaj goji zanosnu ljubav prema našemu Spasitelju, koji je
uvijek s njim u presv. Euharistiji; tu on crpi svu svoju snagu za svoje
djelovanje, za svoj apostolat.
– Sva ljudska djelatnost mora biti radi ljubavi, radi apostolata; radi toga
da se širi Kraljevstvo Božje među ljudima.
– Važnije od umjetnosti jest odgajati i voditi ljude k Isusu, a u tom poslu
umjetnost, kao i sve što je stvoreno, ima samo pomagati čovjeku da dođe do
Isusa.
– U radu mora biti prvi kriterij spas duša, dobro sv. Crkve i to onako kako
si to dobro zamišlja Sv. Stolica.
– Katolicizam se neće širiti u nas ako ne bude bilo Radnika, Molitelja i
Patnika. To je jedan zakon u širenju Kraljevstva Božjega na zemlji.
– Temelj našega apostolskog rada i uspjeha leži u nama samima, u našem
odnosu k Isusu, koji u nama mora živjeti.

(Ostale misli bl. Ivana Merza o istoj temi vidi u
Dodatku na kraju Devetnice.)


Pomolimo se!
Gospodine Bože, ti si svoga slugu blaženog Ivana ispunio svojom ljubavlju
koju je on nesebično svjedočio i na razne načine darivao bližnjemu. Napose
ju je pokazivao privodeći mlade tebi, radeći za njihovo nadnaravno dobro,
za spasenje njihovih duša, nastojeći od njih učiniti izgrađene i svjesne
kršćane. Molimo te da po zagovoru blaženog Ivana i mi nesebično širimo
tvoju ljubav, radimo za proširenje tvoga Kraljevstva i nastojimo privući
tebi što više duša. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen. Slava Ocu …

(Ako se devetnica moli da se isprosi milost po
zagovoru bl. Ivana treba izmoliti svakoga dana dodatnu molitvu od prvoga
dana. Mogu se dodati još i Litanije bl. Ivana Merza.)


9. DAN


PO KRIŽU I ŽRTVI DO SVETOSTI

Blaženi Ivane, revno vodeći duhovni život uspinjao si se prema
kršćanskoj savršenosti. Spremno surađujući s Božjom milošću ozbiljno si
radio na svome samoodgoju i na stjecanju kršćanskih vrlina. Još od mladih
dana pratilo te je trpljenje i bol: bolest očiju, boravak u ratu, nutarnja
trpljenja zbog nerazumijevanja svoga rada, posljednja bolest i sama smrt u
naponu snage. S predanjem u volju Božju strpljivo si primao svako trpljenje
i Bogu ga prikazivao kao žrtvu. Kroz bol si mogao duboko zaroniti u
otajstvo Kristova križa te si dobro shvatio otkupiteljsku vrijednost
trpljenja. I kada ti je Gospodin dao do znanja da ostaviš ovaj svijet i
pođeš k njemu u naponu svoje snage i svoga rada ti si spremno prihvatio
Očevu odluku i svoj mladi život na samrti prikazuješ Bogu kao žrtvu za
hrvatsku mladež. Da je tvoja žrtva života bila Bogu draga, dokaz su tisuće
mladih koji su te slijedili na tvome putu prema Bogu a izrazili su to
riječima: »Hvala ti, orle Kristov, što si nam pokazao put k Suncu!« U
svojoj oporuci koja je posljednja i svečana ispovijest tvoje vjere izrazio
si duboku nadu i sigurnost da ideš u susret sjedinjenju s Božanskom
ljubavlju Kristova Presvetog Srca.


Misli bl. Ivana Merza o križu, trpljenju i budućem
životu u vječnosti

– Savjesno obavljati staleške dužnosti i to smatrati za križ mojega života;
za moje dnevno razapinjanje, koje donosi blagoslova u radu za spašavanje
duša.
– Moramo svu pozornost posvetiti odgoju samih sebe i studiju katolicizma.
– Borba za savršenošću, askeza, mora biti naš svagdanji kruh. Ona nam
otvara nutarnje vidike, stvara od nas nesebične ljude, podržava u nama
borbu sa zlim i daje nam snage da ne podlegnemo.
– Isuse, ne dopusti da ti se ikada iznevjerim i daj mi snagu da u
dragovoljnom trpljenju postajem tebi sve sličniji.
– Boga nikada zaboraviti! Neprestano težiti za sjedinjenjem s njime.
– U meni je plamen za beskrajnim visinama, žar za nepomućenim grljenjem
Sina i Oca i Duha.
– Cijelo je kršćanstvo sazdano na žrtvi. Tko ne zna što je žrtva, ne može
razumjeti kršćanstvo.
– Ako Gospodin želi da trpite i da ne ozdravite, onda se valja predati u
Njegove ruke - jer se ni najmanji bacil ne miče bez prisutnosti i
djelatnosti Gospodnje.
– Trpljenjem čovjek može više učiniti za proširenje Kraljevstva Isusova,
negoli velikim radom, učenim raspravama, sjajnim govorima i člancima.
– Zemaljskim očima možda nećemo vidjeti plodove tog trpljenja, ali gore, u
Srcu Božjem, ukazat će nam se koliko je njime duša spaseno, kolikim
katoličkim pothvatima je donijelo blagoslova.
– Trpljenje je najjače sredstvo što spasava i posvećuje duše.
– Bože, uzmi me i ne dopusti da svoje oko kada na stranu bacim i da požalim
svoj izbor. Daj da kalež trpljenja primim i da zazovem na ovoj zemlji Tvoje
ime, da Te nakon toga mogu licem u lice gledati!
– Život mi je bio Krist a smrt dobitak.
– Očekujem milosrđe Gospodinovo i vječno posjedovanje Presvetog Srca
Isusova.
– Moja je duša postigla cilj za koji je stvorena.

(Ostale misli bl. Ivana Merza o istoj temi vidi u
Dodatku na kraju Devetnice.)


Pomolimo se!
Gospodine, ti si blaženog Ivana vodio do svetosti kroz trpljenje i patnju.
Dao si mu jasnu spoznaju o vrijednosti dragovoljnog prihvaćanja križa
kojega svakodnevno susrećemo u našem životu. On je sve iskoristio za svoje
posvećenje. Na kraju života svoj čin umiranja nije pasivno prihvatio nego
ga je pretvorio u vrijednost, prikazujući ga kao žrtvu za mladež. Molimo
te, da se po njegovu primjeru i zagovoru i mi prikazujemo tebi, da životna
trpljenja prihvaćamo s predanjem u tvoju svetu volju. Udijeli nam milost da
poput blaženog Ivana i mi u vjeri i nadi očekujemo tvoje milosrđe i jednoga
dana zavrijedimo ući u posjedovanje ljubavi tvoga božanskog Srca. Po Kristu
Gospodinu našemu. Amen. Slava Ocu …

(Ako se devetnica moli da se isprosi milost po
zagovoru bl. Ivana treba izmoliti svakoga dana dodatnu molitvu od prvoga
dana. Mogu se dodati još i Litanije bl. Ivana Merza.)

DODATNE MISLI BLAŽENOG IVANA MERZA
ZA OBAVLJANJE DEVETNICE


Prvi dan
ŽIVOT – SMRT – PROLAZNOST – VJEČNOST
– Bože, koliki li je svemir: sve svijetli, sve se kreće, a čovjek, sve
to misli. Kuda to vodi? Zašto čovjek ima tijelo, kad je on u biti duša?
Zašto? Kuda? Kako? Vječne tajne.
– Religiozni život, misao na Vječnost, Smrt, Ljubav, to je nešto veliko.
– Iskreno govoreći, ja se ne bojim smrti, ta tamo gore je ono pravo
carstvo.
– Ima li čovjek ovdje pravo na sreću? Zar nije ovaj svijet - svijet rada i
muke, i kako se čovjek pokaže u tom radu, dobiva nagradu na drugom svijetu,
koji je vječan.
– Za nas je dika probijati se kroz život i gomilati blaga za onaj veliki
život.

Drugi dan
BOG I RELIGIJA
– Činjenica jest da Bog postoji, da Ga osjećam oko sebe, u sebi, tu
ovdje, ondje, svagdje. Njegove melodije drže i napunjaju sav svemir. Svaki
čovjek ćuti dah nečega većega i vječnoga. On postoji, i ja tvrdo vjerujem i
u najjačim trenucima kušnje i sumnje da je On jedini, vječni, veliki Bog.
– Razgovor sa Svevišnjim, ta veza, priznavanje Svevišnjega, to je religija.
– Religija je bez molitve mrtva.
– Posve jasno i realno zapažam kako Gospod vodi sve pojedinosti našega
života i rada.


Treći dan
ISUS KRIST I LJUBAV NJEGOVA SRCA U EUHARISTIJI
– Rado bih studirao Kristov život. Čitao bih misli velikih ljudi o Njemu
i topio bih se u tom oduševljenju proučavajući Njega.
– Najbolje sredstvo da okušamo snagu kršćanstva jest da pustimo neka život
Kristov na nas djeluje onako kako nam ga prikazuje Evanđelje i liturgija.
– Euharistija napunja dušu rasvjetom koja je svjetlija od dana, koja je
pretvara u duševno zadovoljstvo, koja smiruje u osjećanju nečega nepoznatog
i neizmjernog.
– Znadeš da me je život na sveučilištu u Beču, onda rat, studij i napokon
Lurd, potpuno uvjerio o istinitosti katoličke vjere i da se zato cijeli moj
život kreće oko Krista Gospodina. (Majci sa studija iz Pariza, 1921.)
– Gdje je nama ljudima Bog prisutniji negoli u presvetoj Euharistiji?!
– Htio bih blagovati Gospodina, koji me voli više nego itko i koji mi je
draži od svega na svijetu.
– Euharistija je najjače sredstvo, ona vatra koja u nama pali hrđe grijeha
i daje života našoj duši.
– Po svetoj Pričesti u našoj duši počinju strujati one vode koje vode u
život vječni.
– Obavio sam devetu sv. Pričest na slavu Presv. Srca Isusova i vjerujem da
ću gledati dubine Presvetog Trojstva.
– Neizmjernu Kristovu ljubav moram bar nekako ovdje zaslužiti, pa ću Božjom
pomoći gledati da što snažnije nastavim djelo posvećenja.


Četvrti dan
BLAŽENA DJEVICA MARIJA
– Neizmjerni Bog nama daje svoj vlastiti život preko Marije.
– Do konca našega života crpimo preko Marije božanski život!
– U Lurdu sam naučio što je krunica i to mi je od sada drugi najbolji
prijatelj; Lurd je mojoj razumnoj vjeri pridodao i osjećajni momenat.


Peti dan
CRKVA – MISTIČNO TIJELO KRISTOVO
– Bog je postao čovjekom i ostavio na zemlji svoju Zaručnicu, rimsku
Crkvu Katoličku.
– Bez velikih načela što ih daje Crkva, uopće se ne može postaviti
društveni poredak na čvrste temelje, nije moguća obnova ljudskog društva.

– Duboko sam uvjeren da izvan Crkve za kršćanina nema potpune ljepote i
umjetnosti.
– Hrvatski se narod odnjihao u krilu svete Crkve Katoličke i od nje dobio
mnoštvo duhovnih i vremenitih dobara.
– Sudbina je hrvatskog naroda bila nerazdruživo spojena sa sudbinom Crkve
katoličke; zatajiti taj blagotvorni utjecaj Crkve na sav razvoj naroda bilo
bi djelo najveće nezahvalnosti.
– Veličina naroda ovisi o njihovoj vjernosti Papi, kako se oni ravnaju
prema zapovijedima i željama Kristova Namjesnika.
– U Rimu imate intuiciju, osjećaj da je sve krhko i nestalno, ali da se
Papina lađica bez bojazni njiše usred valovlja jer je usidrena na
nepokolebljivoj Petrovoj stijeni.
– Katolici hrle u Rim da ispovjede svoju ljubav Namjesniku Kristovu, da
sami sebe posvete i da tako obnovljeni u svojoj duši preporode svoje
prijatelje, svoju obitelj, svoja društva, svoje narode i države.

Šesti dan
VRHUNAC MOLITVENOG ŽIVOTA U LITURGIJI
– Jako volim tišinu i mir, mogu razmišljati, mogu misliti na misterij
Euharistije, mogu se dugo moliti.
– Ljepše je zavući se u tamnu crkvicu i kod treptanja vječnog svjetla, za
zadnjih traka sunca, tiho moliti krunicu i vječno se diviti Euharistiji,
tome sjaju, toj veličini, toj neizmjernoj Ljubavi.
– Molitve i kretnje liturgije, njene melodije i njeni miomirisi projekcija
su Neba na zemlju, fotografija su unutarnjeg Božjeg života.
– Tako je čarobna ljepota katoličkih obreda - da čovjek, koji je jednom
osjetio njene čari, osjeća u duši čežnju da sve ostavi i sav svoj život
provede u liturgijskim molitvama, pjevajući dan i noć bez prestanka
hvalospjeve Presvetom Trojstvu.
– Po liturgijskom razmatranju svaki katolik postaje velik i univerzalan i
počinje osjećati što osjeća sama Crkva.
– Među katoličkim narodima nema sata ni časa kada redovnici ili svećenici
ne bi molili božanski časoslov. O divne li Crkve, koja bez prestanka u
zajednici s nebeskim vojskama pjeva hvalu Tvorcu!
– Dok milijuni novina šire narodnu mržnju i laž, Crkva mirno vrši kroz
vjekove svoju miroljubivu misiju i daje u ruke svojim službenicima mnoge
stotine tisuća brevijara i milijune misala, koji govore o ljubavi k Bogu i
bližnjemu.


Sedmi dan
BORBA TIJELA I DUHA PROTIV GRIJEHA, NASTOJANJE ZA MORALNIM USAVRŠAVANJEM

– Grijeh je povod najvećim katastrofama čovječanstva.
– Srž svakog apostolata mora biti borba protiv grijeha. To je glavni okvir,
u koji ulaze druge vrste apostolata.
– Kršćanska vjera je za nas moralni zakon i otvara nam neizmjerni put, koji
je pravedan, da ne dođemo u opreku s dobrim.
– Zašto je u meni tolika težnja za usavršavanjem samoga sebe, za zbliženjem
s Onim najvećim, zašto mi neka nadnaravna sila uvijek govori: posti, ne
jedi previše, budi nadčovjek?
– Askeza, promatranje života i rad jedino u tom smjeru, bez ikakvih
koncesija “ovoj” zemlji, to je jedini pravi životni postupak.
– Tko veli da je post glupost, taj ne zna ništa. Bez posta nema pravog
duševnog života, čovjek nema onda sam nad sobom autoriteta.
– Sveto siromaštvo! Ne brinuti se za sjetilne slasti! Pokloniti sve i žarko
ljubiti bližnjega, koliko li veselja ima u svemu tome!


Osmi dan
LJUBAV PREMA BLIŽNJEMU KROZ KRŠĆANSKI APOSTOLAT
I SURADNJA S KRISTOM U ŠIRENJU BOŽJEGA KRALJEVSTVA

– Katolici su dužni pred Bogom voljeti svoju domovinu i raditi bolje nego
itko drugi za procvat domovine.
– Najbitnije za svakog rodoljuba jest da nastoji da duša njegova i duša
njegove braće ne bude u smrtnom grijehu.
– Duboki i intenzivni religiozni život jest jedini preduvjet da se odgoje
veliki pojedinci, koji će svojim životom realizirati svoje velike ideje.

– Ljepota ljudskog djela samo je odraz neugasive Ljepote Božje, i
umjetnička je djelatnost samo nastavak, usavršavanje Božje djelatnosti.
– Misionari, junaci, mučenici, umjetnici surađuju s Bogom šireći
Kraljevstvo Isusa Krista; obrtnici i umjetnici stvarajući praktična i
lijepa djela vrše volju Božju, surađuju s Bogom.
– Svi smo pozvani na suradnju Božju, u tome je sav smisao života pojedinca
i cijele povijesti ljudskoga roda.



Deveti dan
PO KRIŽU I ŽRTVI DO SVETOSTI

– Tek kada upoznam i osjetim značenje grijeha, znat ću pun ljubavi zagrliti
sv. Križ, koji me je oslobodio tako velike, vječne nesreće.
– Život bez križa, udoban, morao bi za mene biti sramotom.
– “Budi volja Tvoja, kako na nebu tako i na zemlji”(Mt 6,10). U tome je
princip svetosti.
– Poniznost, ponizno pokoravanje volji Božjoj, temelj je svim ostalim
krepostima; na njoj mora počivati zgrada našega unutarnjeg života.
– Imati Milost na zemlji, a slavu na Nebu, jest cilj svih ljudskih
nastojanja.
– Uvjeren sam da sve ima svoju svrhu, ovaj rad i moje male patnje. Kroz bol
čovjek sve vidi drugačije i dublje razumije gorku riječ: život.
– Čovjek se sastoji od duše i tijela, zato treba da čovječja duša i tijelo
žrtvom iskažu Bogu čast, koji je sve stvorio.
– Blago onim dušama koje s radošću primaju iz ruku Gospodnjih svaku bol i
sjedinjene s Isusom pridonose je za raširenje Crkve Isusove u dušama i
društvu.
– Poniznost, molitva, duhovno štivo, vježba volje u dobru, ispovijed,
pričest – jesu samo pomoćna sredstva koja napokon dovode do jednog cilja:
uvesti Boga u našu dušu. Tek tada će biti ispunjena ona neizmjerna praznina
koja je u našoj duši i koju može ispuniti samo neizmjerni Bog.

TRODNEVNICA BLAŽENOM IVANU MERZU

Uvodna molitva
Gospodine Bože, započinjemo trodnevnicu u čast tvoga vjernog sluge,
blaženog Ivana Merza koji je tebe proslavio na zemlji i u kojem si se ti
divno proslavio. U njemu si nam darovao zaštitnika i uzor svetosti koji nas
potiče da i mi živimo po evanđeoskom nauku. Njegovim nam zagovorom udijeli
potrebne milosti u vršenju staleških dužnosti te da poput njega ostvarimo
svetost kršćanskoga života i tako te proslavimo ovdje na zemlji. Po Kristu
Gospodinu našemu. Amen.
1. DAN

ISUS KRIST I LJUBAV NJEGOVA SRCA U EUHARISTIJI

Blaženi Ivane, središte tvoga kršćanskog života bio je naš Spasitelj Isus
Krist. Njega si susretao najprije kao kozmičkoga vladara svemira, zatim
nazočnog u liturgiji Crkve i crkvenoj hijerarhiji, a napose si ga gledao u
rimskom biskupu – Papi; prepoznavao si ga u bližnjemu, a Kristovu ljubav
posebno si štovao i u nju se pouzdavao pod znakom njegova Presvetog Srca.
Najvažnije mjesto tvoga susreta sa Spasiteljem bila je presveta Euharistija
koja je postala središte tvoga duhovnog života. Još od svojih studentskih
dana svakodnevno si prisustvovao svetoj misi i primao svetu Pričest. Isus,
nazočan u Euharistiji, davao ti je nadahnuće i snagu za tvoje brojne
apostolske pothvate. Svakodnevno si adorirao, a ljubav prema Euharistijskom
Isusu svesrdno si širio među mlade. Osobno si se posvetio Srcu Isusovu. Sve
što si činio, radio si “na slavu Presvetog Srca Isusova” (D, 21.1.1928.)
Božanska Providnost nagradila je tvoje pouzdanje u Srce Isusovo i na
vidljiv način: tvoje tijelo očekuje uskrsnuće pod svodovima Bazilike Srca
Isusova u Zagrebu koja je bila mjesto tvoga posvećenja i uspona prema Bogu.
Slušamo tvoje pobudne misli koje si nam ostavio o našem Spasitelju:

Misli bl. Ivana Merza o Isusu Kristu i Euharistiji

• 
  
  Krist je došao na svijet da posveti svu prirodu, svakoga čovjeka i svaku narodnost.
  
• 
  
  Pričest je izvor života.
  
• 
  
  Svatko znade kako blizina Euharistije krijepi.
  
• 
  
  Ne zaboravimo na Kristovu neizmjernu ljubav i posvetimo veću pažnju maloj
  bijeloj Hostijici, koja osamljena na nas čeka u studenim crkvicama.
  
• 
  
  U sv. Pričesti gdje se vaše tijelo i vaša duša ujedinjuje sa samim
  Božanstvom, treba biti vrhunac vašega života;
  
• 
  
  Sjedinjujući se s Kristom u sv. Pričesti već se na zemlji ispunjava naša
  zadnja svrha i postajemo dionicima same biti Božje.
  
• 
  
  Euharistija nas vodi k vrhuncu kršćanske savršenosti, pravog unutarnjeg
  života.
  
• 
  
  Euharistija je naša prva radost na zemlji; po njoj već postajemo
  dionicima buduće nebeske slave.
  
• 
  
  U svetoj Pričesti duša slavi svoje trijumfe, postaje slična svome
  božanskom Zaručniku, postaje božanska, postaje dionicom neizmjernosti i
  vječnosti.
  
• 
  
  Srce Isusovo, Tebi posvećujem svoj život: ako je na Tvoju slavu da trpim
  i tako dođem k Tebi, neka bude Tvoja volja.
  
• 
  
  Presveto Srce Isusovo je najjači faktor za rekristijanizaciju društva.
  
• 
  
  Očekujem milosrđe Gospodinovo i nepodijeljeno, potpuno, vječno
  posjedovanje Presvetog Srca Isusova. (Iz Testamenta)
  

Pomolimo se!

Gospodine Isuse, ti si blaženom Ivanu otkrio sebe i bogatstvo svoga
božanskog života u svome presvetom Srcu koje je on veoma štovao i ljubio; u
tebi je našao središte svoga života. Obdario si ga posebnim nadnaravnim
darom razumijevanja i duboke vjere u presveti sakrament Euharistije. Svim
svojim bićem on je duboko štovao ovo otajstvo tvoje ljubavi primajući ga
svakodnevno u svoje srce i često mu se klanjao u pohodima crkvama. Po
njegovu zagovoru udijeli i nama spoznanje ljubavi tvoga Presvetog Srca da
ti i mi možemo u poniznosti služiti, otkrivati ljubav tvoga srca drugima i
tako širiti tvoju slavu privodeći bližnje vječnom spasenju. Daj da nam
presveta Euhristija postane središtem našega duhovnog života odakle ćemo
crpsti snagu za svoje posvećenje i za svoju ljubav prema bližnjemu. Po
Kristu Gospodinu našemu. Amen. Slava Ocu …
Mogu se dodati i Litanije bl. Ivana Merza.


2. DAN



VRHUNAC MOLITVENOG ŽIVOTA U LITURGIJI



Blaženi Ivane, svojim svetim životom ti si nam ostavio divan primjer
čovjeka molitve. Po ustrajnoj molitvi bio si potpuno uronjen u Boga. Čak si
četiri sata dnevno posvećivao molitvi u raznim oblicima: sv. misa,
časoslov, krunica, adoracija, križni put. No srce i središte tvoga duhovnog
i molitvenog života bila je sveta liturgija - službeno bogoslužje Katoličke
Crkve. Iz njezina središta - sv. Euharistije, ti si dnevno crpio milosnu
snagu za uspon prema svetosti i nadahnuća za svoj apostolski rad. Svjestan
koliko je velika vrijednost svetog bogoslužja za pravi kršćanski život
riječju i perom oduševljavao si i mlade i odrasle za svetu liturgiju te si
tako postao i jednim od prvaka liturgijske obnove. Tvoje divne misli o
liturgiji otkrivaju nam svetište tvoje duše uronjene u nadnaravni svijet,
koja je težila pjevati već ovdje na zemlji neprestanu hvalu Bogu, koju ti
sada s korovima anđeoskim pjevaš u vječnosti.





Misli bl. Ivana Merza o molitvi i liturgiji

• 
  
  Naš duh teži za savršenim, velikim Duhom. U molitvi se s Njim razgovara i
  On mu tako čudnovato fino odgovara da čovjek misli te diše zrak visina.
  
• 
  
  U liturgiji čovjek na najsavršeniji način odaje Bogu onu čast koja mu
  pripada.
  
• 
  
  Liturgija je službena molitva Crkve, službena molitva Zaručnice Kristove,
  razgovor između Zaručnice i božanskog Zaručnika.
  
• 
  
  Kao što je prema sv. Ivanu Jaganjac središte neba, tako se isto sveta
  liturgija kreće oko presvete Hostije - oko samoga Isusa Krista.
  
• 
  
  Sveta liturgija je najbolji vod, koji nam otkriva na vrlo pedagoški način
  tijekom jedne crkvene godine sve pojedinosti iz života našega Spasitelja.
  
• 
  
  Po liturgijskom razmatranju svaki katolik postaje velik i univerzalan i
  počinje osjećati što osjeća sama Crkva.
  
• 
  
  Na temelju se liturgije svaka pojedina duša odgaja.
  
• 
  
  Liturgija je pedagogija u pravom smislu riječi, jer pomoću nje vjernik u
  svojoj duši proživljava sve faze vječnog Kristova života.
  
• 
  
  Vjernik, koji se moli liturgijski, pridružuje se korovima anđeoskim, koji
  neprestano hvale Tvorca i čovjek se zapravo na taj način već na ovoj zemlji
  počinje vježbati u onoj službi koju će pun radosti i ushićenja obavljati u
  vječnosti.
  
• 
  
  Sveta liturgija je jedno od najmoćnijih sredstava sveopćeg mira.
  

(Ostale misli bl. Ivana Merza o istoj temi vidi u Dodatku na kraju teksta
trodnevnice.)


Pomolimo se!

Gospodine Bože, tvoj je sluga blaženi Ivan bio duboko s tobom sjedinjen po
svakodnevnoj molitvi. Neprestano je uzdizao svoj um i srce prema tebi koji
si ga privlačio. Dao si mu veliku milost da je shvatio vrijednost i potrebu
svete liturgije za pravi kršćanski život i za naše osobno posvećenje. Daj
da i mi budemo vjerni našim molitvenim dužnostima. Daj nam jakosti po
zagovoru blaženog Ivana da nadvladamo mlitavost i mlakost te posvećujemo
potrebno vrijeme molitvi koja nas s tobom sjedinjuje. Udijeli nam milost da
u svetoj liturgiji po zagovoru blaženog Ivana i mi nalazimo izvor
duhovnosti i osobnog posvećenja i da se tako već sada na zemlji
pridružujemo korovima anđeoskim u pjevanju tvoje hvale. Po Kristu Gospodinu
našemu. Amen. Slava Ocu …

Mogu se dodati i Litanije bl. Ivana Merza.




3. DAN




LJUBAV PREMA BLIŽNJEMU KROZ KRŠĆANSKI APOSTOLAT
I SURADNJA S KRISTOM U ŠIRENJU BOŽJEGA KRALJEVSTVA



Blaženi Ivane, tvoja ljubav prema Bogu bila je usko povezana s tvojom
ljubavlju prema bližnjemu gdje je dobila svoju najjasniju potvrdu i
očitovanje. Ona se najviše očitovala u tvome apostolskom radu da se vijest
o Isusu Kristu i kršćanska vjera prošire, da se ljudi usreće njegovom
istinom i uđu u njegovo kraljevstvo. Spoznatu istinu da je u Isusu Kristu
ostvarenje svih naših želja i težnji širio si posvuda u svojoj okolini, a
napose među mladima. Gotovo da nije bilo područja ljudskog života gdje nisi
bio apostolski nazočan, bilo svojom riječju ili perom, ili osobnim
zalaganjem. Glavno područje tvoga apostolata bili su mladi kojima si
posvetio svoj profesionalni rad i svoje slobodno vrijeme. Želio si ih
najprije izgraditi u prave kršćane, a onda ih učiniti Kristovim apostolima.
Ostavio si nam divnih misli o svome apostolatu i potrebi rada za spašavanje
duša i širenje Božjega Kraljevstva među ljudima:





Misli bl. Ivana Merza o ljubavi k bližnjemu i o apostolatu

• 
  
  Dan što ga čovjek posveti drugome nije nipošto gubitak već dobitak. Dani
  u kojima ne učinimo ništa za druge, već samo za se, to su izgubljeni dani.
  
• 
  
  Učiniti djelo ljubavi čovjeku koji trpi temelj je svakog duševnog života.
  
• 
  
  Mladi naraštaj goji zanosnu ljubav prema našemu Spasitelju, koji je
  uvijek s njim u presv. Euharistiji; tu on crpi svu svoju snagu za svoje
  djelovanje, za svoj apostolat.
  
• 
  
  Svi smo pozvani na suradnju Božju, u tome je sav smisao života pojedinca
  i cijele povijesti ljudskoga roda.
  
• 
  
  Sva ljudska djelatnost mora biti radi ljubavi, radi apostolata; radi toga
  da se širi Kraljevstvo Božje među ljudima.
  
• 
  
  Važnije od umjetnosti jest odgajati i voditi ljude k Isusu, a u tom poslu
  umjetnost, kao i sve što je stvoreno, ima samo pomagati čovjeku da dođe do
  Isusa.
  
• 
  
  U radu mora biti prvi kriterij spas duša, dobro sv. Crkve i to onako kako
  si to dobro zamišlja Sv. Stolica.
  
• 
  
  Katolicizam se neće širiti u nas ako ne bude bilo Radnika, Molitelja i
  Patnika. To je jedan zakon u širenju Kraljevstva Božjega na zemlji.
  
• 
  
  Temelj našega apostolskog rada i uspjeha leži u nama samima, u našem
  odnosu k Isusu, koji u nama mora živjeti.
  

(Ostale misli bl. Ivana Merza o istoj temi vidi u Dodatku na kraju teksta
trodnevnice.)



Pomolimo se!

Gospodine Bože, ti si svoga slugu blaženog Ivana ispunio svojom ljubavlju
koju je on nesebično svjedočio i na razne načine darivao bližnjemu. Napose
ju je pokazivao privodeći mlade tebi, radeći za njihovo nadnaravno dobro,
za spasenje njihovih duša, nastojeći od njih učiniti izgrađene i svjesne
kršćane. Molimo te da po zagovoru blaženog Ivana i mi nesebično širimo
tvoju ljubav, radimo za proširenje tvoga Kraljevstva i nastojimo privući
tebi što više duša. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen. Slava Ocu …

Mogu se dodati i Litanije bl. Ivana Merza.







DODATNE MISLI BLAŽENOG IVANA MERZA
ZA OBAVLJANJE TRODNEVNICE



ŽIVOT – SMRT – PROLAZNOST – VJEČNOST

– Bože, koliki li je svemir: sve svijetli, sve se kreće, a čovjek, sve to
misli. Kuda to vodi? Zašto čovjek ima tijelo, kad je on u biti duša? Zašto?
Kuda? Kako? Vječne tajne.
– Religiozni život, misao na Vječnost, Smrt, Ljubav, to je nešto veliko.
– Iskreno govoreći, ja se ne bojim smrti, ta tamo gore je ono pravo
carstvo.
– Ima li čovjek ovdje pravo na sreću? Zar nije ovaj svijet - svijet rada i
muke, i kako se čovjek pokaže u tom radu, dobiva nagradu na drugom svijetu,
koji je vječan.
– Za nas je dika probijati se kroz život i gomilati blaga za onaj veliki
život.


BOG I RELIGIJA

– Činjenica jest da Bog postoji, da Ga osjećam oko sebe, u sebi, tu ovdje,
ondje, svagdje. Njegove melodije drže i napunjaju sav svemir. Svaki čovjek
ćuti dah nečega većega i vječnoga. On postoji, i ja tvrdo vjerujem i u
najjačim trenucima kušnje i sumnje da je On jedini, vječni, veliki Bog.
– Razgovor sa Svevišnjim, ta veza, priznavanje Svevišnjega, to je religija.
– Religija je bez molitve mrtva.
– Posve jasno i realno zapažam kako Gospod vodi sve pojedinosti našega
života i rada.


ISUS KRIST I LJUBAV NJEGOVA SRCA U EUHARISTIJI

– Rado bih studirao Kristov život. Čitao bih misli velikih ljudi o Njemu i
topio bih se u tom oduševljenju proučavajući Njega.
– Najbolje sredstvo da okušamo snagu kršćanstva jest da pustimo neka život
Kristov na nas djeluje onako kako nam ga prikazuje Evanđelje i liturgija.
– Euharistija napunja dušu rasvjetom koja je svjetlija od dana, koja je
pretvara u duševno zadovoljstvo, koja smiruje u osjećanju nečega nepoznatog
i neizmjernog.
– Znadeš da me je život na sveučilištu u Beču, onda rat, studij i napokon
Lurd, potpuno uvjerio o istinitosti katoličke vjere i da se zato cijeli moj
život kreće oko Krista Gospodina. (Majci sa studija iz Pariza, 1921.)
– Gdje je nama ljudima Bog prisutniji negoli u presvetoj Euharistiji?!
– Htio bih blagovati Gospodina, koji me voli više nego itko i koji mi je
draži od svega na svijetu.
– Euharistija je najjače sredstvo, ona vatra koja u nama pali hrđe grijeha
i daje života našoj duši.
–
– Po svetoj Pričesti u našoj duši počinju strujati one vode koje vode u
život vječni.
– Obavio sam devetu sv. Pričest na slavu Presv. Srca Isusova i vjerujem da
ću gledati dubine Presvetog Trojstva.
– Neizmjernu Kristovu ljubav moram bar nekako ovdje zaslužiti, pa ću Božjom
pomoći gledati da što snažnije nastavim djelo posvećenja.



BLAŽENA DJEVICA MARIJA

– Neizmjerni Bog nama daje svoj vlastiti život preko Marije.
– Do konca našega života crpimo preko Marije božanski život!

– U Lurdu sam naučio što je krunica i to mi je od sada drugi najbolji
prijatelj; Lurd je mojoj razumnoj vjeri pridodao i osjećajni momenat.



CRKVA – MISTIČNO TIJELO KRISTOVO

– Bog je postao čovjekom i ostavio na zemlji svoju Zaručnicu, rimsku Crkvu
Katoličku.
– Bez velikih načela što ih daje Crkva, uopće se ne može postaviti
društveni poredak na čvrste temelje, nije moguća obnova ljudskog društva.

– Duboko sam uvjeren da izvan Crkve za kršćanina nema potpune ljepote i
umjetnosti.
– Hrvatski se narod odnjihao u krilu svete Crkve Katoličke i od nje dobio
mnoštvo duhovnih i vremenitih dobara.
– Sudbina je hrvatskog naroda bila nerazdruživo spojena sa sudbinom Crkve
katoličke; zatajiti taj blagotvorni utjecaj Crkve na sav razvoj naroda bilo
bi djelo najveće nezahvalnosti.
– Veličina naroda ovisi o njihovoj vjernosti Papi, kako se oni ravnaju
prema zapovijedima i željama Kristova Namjesnika.
– U Rimu imate intuiciju, osjećaj da je sve krhko i nestalno, ali da se
Papina lađica bez bojazni njiše usred valovlja jer je usidrena na
nepokolebljivoj Petrovoj stijeni.
– Katolici hrle u Rim da ispovjede svoju ljubav Namjesniku Kristovu, da
sami sebe posvete i da tako obnovljeni u svojoj duši preporode svoje
prijatelje, svoju obitelj, svoja društva, svoje narode i države.


VRHUNAC MOLITVENOG ŽIVOTA U LITURGIJI

– Jako volim tišinu i mir, mogu razmišljati, mogu misliti na misterij
Euharistije, mogu se dugo moliti.
– Ljepše je zavući se u tamnu crkvicu i kod treptanja vječnog svjetla, za
zadnjih traka sunca, tiho moliti krunicu i vječno se diviti Euharistiji,
tome sjaju, toj veličini, toj neizmjernoj Ljubavi.
– Molitve i kretnje liturgije, njene melodije i njeni miomirisi projekcija
su Neba na zemlju, fotografija su unutarnjeg Božjeg života.
– Tako je čarobna ljepota katoličkih obreda - da čovjek, koji je jednom
osjetio njene čari, osjeća u duši čežnju da sve ostavi i sav svoj život
provede u liturgijskim molitvama, pjevajući dan i noć bez prestanka
hvalospjeve Presvetom Trojstvu.
– Po liturgijskom razmatranju svaki katolik postaje velik i univerzalan i
počinje osjećati što osjeća sama Crkva.
– Među katoličkim narodima nema sata ni časa kada redovnici ili svećenici
ne bi molili božanski časoslov. O divne li Crkve, koja bez prestanka u
zajednici s nebeskim vojskama pjeva hvalu Tvorcu!
– Dok milijuni novina šire narodnu mržnju i laž, Crkva mirno vrši kroz
vjekove svoju miroljubivu misiju i daje u ruke svojim službenicima mnoge
stotine tisuća brevijara i milijune misala, koji govore o ljubavi k Bogu i
bližnjemu.


BORBA TIJELA I DUHA PROTIV GRIJEHA, NASTOJANJE ZA MORALNIM USAVRŠAVANJEM

– Grijeh je povod najvećim katastrofama čovječanstva.
– Srž svakog apostolata mora biti borba protiv grijeha. To je glavni okvir,
u koji ulaze druge vrste apostolata.
– Kršćanska vjera je za nas moralni zakon i otvara nam neizmjerni put, koji
je pravedan, da ne dođemo u opreku s dobrim.
– Zašto je u meni tolika težnja za usavršavanjem samoga sebe, za zbliženjem
s Onim najvećim, zašto mi neka nadnaravna sila uvijek govori: posti, ne
jedi previše, budi nadčovjek?
– Askeza, promatranje života i rad jedino u tom smjeru, bez ikakvih
koncesija “ovoj” zemlji, to je jedini pravi životni postupak.
– Tko veli da je post glupost, taj ne zna ništa. Bez posta nema pravog
duševnog života, čovjek nema onda sam nad sobom autoriteta.
– Sveto siromaštvo! Ne brinuti se za sjetilne slasti! Pokloniti sve i žarko
ljubiti bližnjega, koliko li veselja ima u svemu tome!


LJUBAV PREMA BLIŽNJEMU KROZ KRŠĆANSKI APOSTOLAT
I SURADNJA S KRISTOM U ŠIRENJU BOŽJEGA KRALJEVSTVA

– Katolici su dužni pred Bogom voljeti svoju domovinu i raditi bolje nego
itko drugi za procvat domovine.
– Najbitnije za svakog rodoljuba jest da nastoji da duša njegova i duša
njegove braće ne bude u smrtnom grijehu.
– Duboki i intenzivni religiozni život jest jedini preduvjet da se odgoje
veliki pojedinci, koji će svojim životom realizirati svoje velike ideje.

– Ljepota ljudskog djela samo je odraz neugasive Ljepote Božje, i
umjetnička je djelatnost samo nastavak, usavršavanje Božje djelatnosti.
– Misionari, junaci, mučenici, umjetnici surađuju s Bogom šireći
Kraljevstvo Isusa Krista; obrtnici i umjetnici stvarajući praktična i
lijepa djela vrše volju Božju, surađuju s Bogom.
– Svi smo pozvani na suradnju Božju, u tome je sav smisao života pojedinca
i cijele povijesti ljudskoga roda.


PO KRIŽU I ŽRTVI DO SVETOSTI

– Tek kada upoznam i osjetim značenje grijeha, znat ću pun ljubavi zagrliti
sv. Križ, koji me je oslobodio tako velike, vječne nesreće.
– Život bez križa, udoban, morao bi za mene biti sramotom.

– “Budi volja Tvoja, kako na nebu tako i na zemlji”(Mt 6,10). U tome je
princip svetosti.
– Poniznost, ponizno pokoravanje volji Božjoj, temelj je svim ostalim
krepostima; na njoj mora počivati zgrada našega unutarnjeg života.
– Imati Milost na zemlji, a slavu na Nebu, jest cilj svih ljudskih
nastojanja.
– Uvjeren sam da sve ima svoju svrhu, ovaj rad i moje male patnje. Kroz bol
čovjek sve vidi drugačije i dublje razumije gorku riječ: život.
– Čovjek se sastoji od duše i tijela, zato treba da čovječja duša i tijelo
žrtvom iskažu Bogu čast, koji je sve stvorio.
– Blago onim dušama koje s radošću primaju iz ruku Gospodnjih svaku bol i
sjedinjene s Isusom pridonose je za raširenje Crkve Isusove u dušama i
društvu.
– Poniznost, molitva, duhovno štivo, vježba volje u dobru, ispovijed,
pričest – jesu samo pomoćna sredstva koja napokon dovode do jednog cilja:
uvesti Boga u našu dušu. Tek tada će biti ispunjena ona neizmjerna praznina
koja je u našoj duši i koju može ispuniti samo neizmjerni Bog.