Brdo Ukazanja
Podbrdo prije izrade KIPA
Mjesto prvih Gospinih ukazanja, nekoliko stotina metara iznad bijakovićkog
zaseoka Podbrdo, danas se naziva Brdo Ukazanja.
Od kuća do samog mjesta ukazanja vodi strma staza uz koju su 1989. godine
postavljeni brončani reljefi radosnih i žalosnih otajstava krunice (rad prof.
Carmela Puzzola).
Na putu prema mjestu ukazanja postavljen je veliki drveni križ kojim je
označeno mjesto gdje je Gospa trećeg dana ukazanja preko Marije Pavlović po
prvi put pozvala na mir.Na samom mjestu ukazanja, u čast 20. obljetnice, postavljen je kip Kraljice
Mira izrađen prema modelu onoga koji se nalazi pred župnom crkvom (rad Dina
Felicia).
Susret sa Brdom ukazanja za hodočasnike je susret s Gospom kroz osobnu
molitvu i molitvu krunice.U lipnju 2002, brončani reljefi slavnih otajstava krunice (rad prof. Carmela
Puzzola) postavljeni su na stazi koja s mjesta ukazanja silazi prema Plavom
križu.U podnožju Brda ukazanja nalazi se Plavi križ, postavljen 1985. godine. Na
tom se mjestu od 4. srpnja 1982. redovito sastaje molitvena skupina Ivana
vidioca.
Križevac
Križevac je brdo iznad Međugorja (520 m) na kojem su župljani još 15. ožujka
1934. godine podigli 8,56 m visok armiranobetonski križ na kojem stoji: «Isusu
Kristu, Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen
1900. godišnjice Muke Isusove»
U samo križište ugrađene su moći Isusovog križa dobivene upravo za tu
priliku iz Rima.
Od tada se na Križevcu slavi sv. Misa u prvu nedjelju nakon Male Gospe, u
čast blagdana Uzvišenja Svetog Križa.Prema svjedočanstvu vidjelaca, u poruci od 30.08.1984
Gospa je rekla:
«I križ je bio u Božjem planu kad ste ga sagradili.»
S početkom Gospinih ukazanja, na Križevcu se počeo moliti Križni put.
Postaje su u početku bile označene drvenim križevima, a 1988. godine su bili
postavljeni brončani reljefi (djelo prof. Carmela Puzzola). Na svakome od njih
(osim u Getsemanskom vrtu) nalazi se Gosp
Križevac za hodočasnike znači poziv da susretnu Isusa u njegovoj Muci i
otkriju njegovu ljubav.
24.11.2001, na prvu obljetnicu smrti fra Slavka Barbarića, na mjestu na
kojem je dušu predao u Gospodinove ruke podignut je spomen: fra Slavkov reljef
u bronci ugrađen u kamen. Između dvije postaje Križnog puta, ostat će kao
znamen i spomen na čovjeka koji je govorio ono što je mislio i činio ono što je
govorio, slijedeći Evanđelje i poruke Kraljice Mira.
Podbrdo prije izrade KIPA
zaseoka Podbrdo, danas se naziva Brdo Ukazanja.
Od kuća do samog mjesta ukazanja vodi strma staza uz koju su 1989. godine
postavljeni brončani reljefi radosnih i žalosnih otajstava krunice (rad prof.
Carmela Puzzola).
Na putu prema mjestu ukazanja postavljen je veliki drveni križ kojim je
označeno mjesto gdje je Gospa trećeg dana ukazanja preko Marije Pavlović po
prvi put pozvala na mir.Na samom mjestu ukazanja, u čast 20. obljetnice, postavljen je kip Kraljice
Mira izrađen prema modelu onoga koji se nalazi pred župnom crkvom (rad Dina
Felicia).
Susret sa Brdom ukazanja za hodočasnike je susret s Gospom kroz osobnu
molitvu i molitvu krunice.U lipnju 2002, brončani reljefi slavnih otajstava krunice (rad prof. Carmela
Puzzola) postavljeni su na stazi koja s mjesta ukazanja silazi prema Plavom
križu.U podnožju Brda ukazanja nalazi se Plavi križ, postavljen 1985. godine. Na
tom se mjestu od 4. srpnja 1982. redovito sastaje molitvena skupina Ivana
vidioca.
Križevac
Križevac je brdo iznad Međugorja (520 m) na kojem su župljani još 15. ožujka
1934. godine podigli 8,56 m visok armiranobetonski križ na kojem stoji: «Isusu
Kristu, Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen
1900. godišnjice Muke Isusove»
U samo križište ugrađene su moći Isusovog križa dobivene upravo za tu
priliku iz Rima.
Od tada se na Križevcu slavi sv. Misa u prvu nedjelju nakon Male Gospe, u
čast blagdana Uzvišenja Svetog Križa.Prema svjedočanstvu vidjelaca, u poruci od 30.08.1984
Gospa je rekla:
«I križ je bio u Božjem planu kad ste ga sagradili.»
S početkom Gospinih ukazanja, na Križevcu se počeo moliti Križni put.
Postaje su u početku bile označene drvenim križevima, a 1988. godine su bili
postavljeni brončani reljefi (djelo prof. Carmela Puzzola). Na svakome od njih
(osim u Getsemanskom vrtu) nalazi se Gosp
Križevac za hodočasnike znači poziv da susretnu Isusa u njegovoj Muci i
otkriju njegovu ljubav.
24.11.2001, na prvu obljetnicu smrti fra Slavka Barbarića, na mjestu na
kojem je dušu predao u Gospodinove ruke podignut je spomen: fra Slavkov reljef
u bronci ugrađen u kamen. Između dvije postaje Križnog puta, ostat će kao
znamen i spomen na čovjeka koji je govorio ono što je mislio i činio ono što je
govorio, slijedeći Evanđelje i poruke Kraljice Mira.